Nastavak predavanja u sklopu ciklusa "Mikrokozmos" u Zagrebu

Nastavak ciklusa predavanja „Mikrokozmos” donosi novo predavanje na temu smrti, koje će se održati u utorak, 13. listopada 2026., u 19 sati u Pogonu na adresi Mislavova 18 u Zagrebu.
Za čovjeka nije naprosto specifično to što je smrtan – jer upravo su sva živa bića smrtna, već to što je svjestan svoje smrtnosti. Stoga je za pojedinca suočavanje sa smrću i mišljenje smrti, koliko god bilo teško i užasno, nužan preduvjet bivanja čovjekom. Sustavno bježanje od suočavanja sa smrću koje karakterizira naše društvo stoga je jedan od mnogih povezanih simptoma njegovog propadanja ispod razine karakteristične za čovjeka. Nasuprot tome, filozofija ne samo da predstavlja težnju da se smrt gleda u oči, već i da se ona bez straha u potpunosti istraži.
U svojoj trijumfalnoj potvrdi nužnosti ukidanja svega pojedinačnog, smrt predstavlja učiteljicu mudrosti koja pogled duha od propadljivog usmjerava na ono beskonačno, na cjelinu onoga što jest. Takav prolazak kroz vrata smrti da bi se došlo do mudrosti zahtijeva vlastito iskustvo suočavanja sa smrću. U njemu se moraju napustiti svi izgovori i okolišanja („ne treba o tome misliti”, „ima još vremena”, „još sam mlad” i slično) i svaki vid utjehe koja počiva na nedokazanim pretpostavkama (obećanja individualnog života nakon smrti) kako bi se smrt proživjela u čistom užasu neminovnosti vlastitog iščeznuća. Mogućnost takvog suočavanja sa smrću oslobođenog svih pretpostavki označuje strogu razliku između bježanja od smrti i suočavanja sa smrću. Tek nakon što je ovo pročišćavanje i inicijacija provedena može se početi dosljedno razmatrati i provoditi njezine praktičke posljedice po svakodnevno življenje – etiku utemeljenu na oslobađanju od vezanosti za pojedinačno.
Također, tek se nakon navedenog pročišćenja u neposrednom susretu sa smrću može započeti istraživati njezina tajna. Ona je u najužoj vezi s pitanjem o konačnosti ili beskonačnosti psihe koje je diskutirano u ranijem predavanju. U osnovi, istraživanje se sastoji u tome da se u smrti potraži njezina vlastita smrt, dakle smrt smrti ili besmrtnost. Diskutirat ćemo kako je jedno načelno razrješenje problema moguće shvatiti u okviru dijalektike konačnog i beskonačnog. Međutim, da bi se ona shvatila u svojoj neposrednoj realizaciji nemoguće je ostati na terenu čisto misaonog ispitivanja. Potrebno je otvoriti novu frontu istraživanja – istraživanje samog iskustva umiranja (posebno, kritičko istraživanje iskustava na rubu smrti) uz diskutiranje njegovih filozofskih posljedica.)
Više...Poziv na proslavu 170 godina od rođenja Nikole Tesle

Institut za kozmologiju i filozofiju prirode poziva na proslavu 170 godina rođenja Nikole Tesle uz kolače i pića, demonstraciju Tesline zavojnice te prigodno predavanje dr. rer. nat. Petra Pavlovića Teslin značaj za budućnost znanosti i tehnologije.
Više...Mikrokozmos - nova javna predavanja u Zagrebu

Nakon ciklusa Svjetlost prirode, u kojemu se kroz niz povezanih tema dao prijedlog novog pristupa izgradnji filozofije prirode, a na temelju dijalektičke kritike postojećih prirodnih znanosti i diskusije povezanih metafizičkih pitanja, u lipnju 2026. godine započinjemo s novim ciklusom predavanja pod nazivom Mikrokozmos.
Više...Gostujuće predavanje akademika Igora Mikecina: Što je znanost i u čemu se sastoji njezino filozofijsko utemeljenje

Ciklus predavanja Svjetlost prirode završavamo s gostujućim predavanjem Igora Mikecina, redovnog profesora na Katedri za povijest filozofije Odsjeka za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, čiji je znanstveni rad prvenstveno usmjeren na probleme povijesti filozofije, ontologije i filozofije jezika, a pri čemu su posebno zapaženi njegovi prijevodi Heraklita i Parmenida s opsežnim filozofijskim i filologijskim komentarima.
Više...Održan četvrti Farski simpozij filozofije pod naslovom "Sloboda?"

Od 27. travnja do prvog svibnja u Starome Gradu na otoku Hvaru održan je 4. simpozij filozofije koji se ove godine bavio problemom shvaćanja slobode, povezujući etičke, političke, ali i ontološke pristupe problemu slobode, okupljajući veći broj izlagača i sudionika rasprava iz zemlje i regije.
Više...Kreću Večeri grčke filozofije u Kozmološkom centru

Svako je dijete filozof - budući da se otvoreno suočava sa zapanjujućim misterijem postojanja, a onda svoje čuđenje pretvara u bezbrojna pitanja. Svima su poznata pitanja kao što su: tko sam ja, što je život, što je svijet, što je smrt, na temelju čega sve jest? Stoga za čovjeka ništa nije prirodnije nego upustiti se u filozofiju. Filozofija dakle nije nikakvo iščitavanje teško razumljivih tekstova, interpretiranje ranijih mislioca, a još je manje neka povijest ideja. Nasuprot svemu tome, filozofija kao ljubljenje mudrosti predstavlja otvaranje za djetinje iskustvo potresne zapanjenosti onime što jest.
Više...O Institutu
Institut za kozmologiju i filozofiju prirode stručna je zajednica znanstvenika i istraživača, usmjerena prema fundamentalnim pitanjima materijalne stvarnosti i Svemira kao cjeline. Temeljni je cilj Instituta raditi na ostvarivanju uvjeta za slobodno, kritičko i misaono - prirodoslovno kao i filozofsko - ispitivanje Prirode koje bi bilo oslobođeno svakog oblika dogmatizma i mehaničkog slijeđenja dominantnih trendova kao i tržišnih pritisaka iskazanih bilo kroz nametanje tema istraživanja po utilitarnoj osnovi, bilo zamjenom sustavnog i kvalitetnog znanstvenog rada niskokvalitetnom hiperprodukcijom vođenom pukim bibliometrijskim kriterijima. Institut je posvećen promoviranju fundamentalnih istraživanja u teorijskoj fizici te ostvarivanju sinteze između teorijske fizike i filozofije, kao i povezivanju ostalih disciplina vezanih uz razumijevanje Prirode i čovjekovog odnosa prema njoj. Više...
